Djeca u prosjeku imaju pet do osam prehlada godišnje, pa početak školske godine često brzo donese temperaturu, kašalj ili začepljen nos.
Tada roditelji sve češće prvo posegnu za Googleom, AI alatom, roditeljskim grupama ili TikTokom, gdje za nekoliko minuta mogu dobiti niz različitih savjeta o snižavanju temperature, lijekovima, doziranju i potrebi za pregledom. Tu se najbolje vidi razlika između opće informacije i stručnog savjeta koji uzima u obzir dob i težinu djeteta, simptome, terapiju i moguće rizike.
Zdravstvena pismenost sve je važnija tema i za Međunarodnu farmaceutsku federaciju (FIP). Njeno istraživanje iz 2025. obuhvatilo je 149 farmaceuta iz 52 zemlje, a 72 posto ispitanih učestvovalo je u javnozdravstvenim inicijativama tokom prethodne godine. Najčešće su bile vezane za sigurnost i pravilnu primjenu lijekova, zarazne bolesti i vakcinaciju te upravljanje hroničnim bolestima. FIP farmaceute vidi kao lako dostupne stručnjake koji mogu pomoći građanima da bolje razumiju zdravstvene informacije.
Informacija je svuda, procjena nije
Svjetska zdravstvena organizacija za preplavljenost informacijama, među kojima se šire i netačne ili obmanjujuće tvrdnje, koristi termin „infodemija“. Roditeljima je taj fenomen dobro poznat: jedan video preporučuje sirup, drugi „prirodni antibiotik“, treći visoke doze vitamina, dok pretraživač nudi čitav niz odgovora.
„Informaciju danas možemo pronaći gotovo svuda. Stručna procjena pomaže da utvrdimo da li je ona tačna, relevantna i sigurna za konkretnog pacijenta“, kaže prim. mr. ph. Marin Crnogorac, predsjednik Komore magistara farmacije FBiH.
Problem nije nužno u tome da je svaka informacija na internetu pogrešna. Često joj nedostaje kontekst. Dva lijeka različitog naziva mogu sadržavati istu aktivnu supstancu, pa roditelj koji ih kombinuje može nenamjerno ponoviti isti sastojak. Doza za dijete može zavisiti od težine, a određeni lijek može biti neodgovarajući zbog druge terapije, alergije ili zdravstvenog stanja.
„AI i drugi digitalni alati mogu biti dobar početak za informisanje. Rizik nastaje kada opći odgovor sa ekrana postane individualni zdravstveni savjet“, navodi Crnogorac.
Gdje se u priču uklapa farmaceut?
Ovakve svakodnevne situacije otvaraju i šire pitanje položaja farmaceuta u zdravstvenom sistemu. Iako važeći propisi u FBiH apotekarsku djelatnost prepoznaju kao dio zdravstvene zaštite, prostor za snažnije zakonsko prepoznavanje savremene uloge farmaceuta i dalje postoji. U evropskim zdravstvenim sistemima farmaceuti sve češće učestvuju u praćenju terapije, prevenciji, ranom prepoznavanju zdravstvenih rizika, podršci pacijentima s hroničnim bolestima i upućivanju prema drugim zdravstvenim profesionalcima. Upravo zato bi jasnije definisanje njihovih kompetencija i usluga u okviru primarne zdravstvene zaštite moglo omogućiti da znanje farmaceuta bude bolje iskorišteno, a građanima stručna pomoć dostupna ranije i bliže mjestu gdje žive.
„Apoteka je jedno od najdostupnijih mjesta zdravstvenog sistema. Farmaceut može pomoći da se lijek koristi pravilno i prepoznati trenutak kada samoliječenje treba završiti, a pacijenta uputiti ljekaru“, ističe Crnogorac.
Ekran može biti početak
Niko neće prestati guglati simptome, pitati AI ili pogledati savjet podijeljen na društvenim mrežama. Važnije je znati gdje završava opća informacija, a počinje odluka koja može uticati na zdravlje.
„Tehnologiju ne treba posmatrati kao protivnika. Ona može pomoći ljudima da se bolje informišu, ali odluke o lijeku moraju uzeti u obzir konkretnu osobu“, zaključuje Crnogorac.
U sezoni povratka u škole, prehlada i povišenih temperatura, pravilo je sljedeće: ekran može pomoći da prepoznamo pitanje, ali kada postoji dilema o lijeku, dozi ili simptomima, odgovor vrijedi provjeriti samo sa zdravstvenim stručnjakom.