Bosna i Hercegovina uskoro bi mogla postati dio SEPA-e (Single Euro Payments Area), jedinstvenog područja plaćanja u eurima, što bi predstavljalo jedan od najznačajnijih iskoraka u modernizaciji finansijskog sistema zemlje u posljednjim godinama.
Trenutno je BiH među rijetkim evropskim državama koje nisu uključene u ovaj sistem, zbog čega se, prema procjenama, godišnje gubi oko 100 miliona eura na visokim bankarskim naknadama u prekograničnim transakcijama.
Pristupanjem SEPA-i, slanje i primanje novca između Bosne i Hercegovine i zemalja Evropske unije postalo bi znatno brže i jeftinije. Ovo je posebno važno imajući u vidu da bh. dijaspora godišnje u domovinu pošalje najmanje šest milijardi konvertibilnih maraka, što čini oko 10 posto bruto domaćeg proizvoda zemlje.
Guvernerka Centralne banke Bosne i Hercegovine Jasmina Selimović ističe da su koristi ulaska u SEPA područje višestruke.
“Zemlje koje nisu dio SEPA-e plaćaju i do šest puta veće naknade za prekogranične transakcije. U Bosni i Hercegovini čak 80 posto uvozno-izvoznih transakcija ostvaruje se sa zemljama SEPA područja, tako da je računica vrlo jasna”, naglašava Selimović.
Privreda očekuje rasterećenje troškova
Privrednici, posebno oni izvozno orijentisani, s velikim očekivanjima gledaju na predstojeće promjene. Predsjednik Privredne komore Republike Srpske Goran Račić ističe da su troškovi međunarodnog platnog prometa za domaće kompanije trenutno izuzetno visoki.
“Privreda se često žali na cijene platnog prometa prema inostranstvu. Brze usluge, poput takozvanog „T nula“ plaćanja, jesu efikasne, ali su i skupe. Ako bi te usluge bile jeftinije, naročito prema inostranim partnerima, to bi privreda snažno pozdravila”, poručuje Račić.
Instant plaćanja: Novac na računu za nekoliko sekundi
Paralelno sa procesom pristupanja SEPA-i, Centralna banka BiH radi i na uvođenju instant plaćanja, koja bi trebala zaživjeti u drugoj polovini godine. Ovaj sistem omogućit će da se novac unutar zemlje prebacuje sa računa na račun u roku od nekoliko sekundi, 24 sata dnevno, sedam dana u sedmici, uključujući vikende i praznike.
Posebna novina je da platne usluge više neće obavljati isključivo banke. Direktor Institucije za izdavanje elektronskog novca „Lova“ Boris Majstorović ističe da će ulazak fintech kompanija na tržište donijeti dodatnu konkurenciju i niže cijene.
“Građani više neće biti vezani isključivo za banke kada je riječ o platnim uslugama. To znači jeftinije, modernije i kvalitetnije usluge”, kaže Majstorović.
Banke ostaju ključni akteri
Iako će dobiti nove konkurente, banke i dalje očekuju dominantnu ulogu u platnom prometu. Direktor Udruženja banaka BiH Edis Ražanica naglašava da dolazak novih aktera vidi kao priliku za inovacije i saradnju.
“Novi igrači na tržištu otvaraju prostor za partnerstva, ali i za razvoj novih bankarskih proizvoda i usluga u segmentu platnog prometa”, navodi Ražanica.
Posebna korist za male sredine
Ekonomski analitičar Zoran Pavlović smatra da će koristi instant plaćanja naročito osjetiti građani u manjim gradovima i ruralnim područjima.
“Banke se povlače iz manjih sredina zbog visokih troškova. Instant plaćanja i digitalne finansijske usluge omogućit će ljudima da bez odlaska u veće gradove obavljaju sve finansijske transakcije”, ističe Pavlović.
Sve oči uprte u parlamente
Ulazak u SEPA i uvođenje instant plaćanja donijeli bi koristi građanima, privredi i državi u cjelini. Međutim, za konačnu realizaciju potrebno je da entitetski i državni parlamenti usvoje neophodne zakone, što je ujedno i jedna od obaveza Bosne i Hercegovine na njenom evropskom putu.
Hoće li ovaj proces biti ubrzan, sada zavisi isključivo od zakonodavne vlasti i njihove spremnosti da pokažu koliko im je zaista stalo do građana, ekonomije i evropskih integracija.