Iako je zvanična inflacija u Bosni i Hercegovini krajem prošle godine iznosila 4,4 posto, stvarni pritisak na kućne budžete bio je znatno veći.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, najveći rast cijena zabilježen je kod hrane, stanovanja i ugostiteljskih usluga, oblasti koje čine najveći dio svakodnevnih troškova građana.
Građani i ekonomski stručnjaci upozoravaju da su tokom 2025. godine cijene, posebno hrane, rasle gotovo neprekidno, dok plate i dnevnice nisu pratile taj trend. Kupovina se sve češće svodi na minimum, a mnogi navode da kupuju manje količine i odriču se proizvoda koji su ranije bili standardni dio potrošačke korpe.
Lanac poskupljenja dodatno je ubrzan nakon povećanja cijena električne energije, prvo u Republici Srpskoj, a potom i u Federaciji BiH, što je povuklo rast cijena gotovo svih roba i usluga. Pokušaji bojkota trgovina, ugostiteljskih objekata i benzinskih pumpi nisu dali dugoročne rezultate.
Ekonomski analitičari ističu drastične primjere poskupljenja, poput hljeba, čija je cijena, prema procjenama, porasla za više od 100 posto u odnosu na 2021. godinu. Poskupljenja su zahvatila i meso, pekarske proizvode i osnovne namirnice, zbog čega potrošači sve češće biraju jeftinije alternative.
Posebno težak udar inflacija je nanijela penzionerima, građanima s minimalnim primanjima i onkološkim pacijentima, koji se suočavaju s visokim cijenama lijekova, režija i ogrjeva. Cijene ogrjeva porasle su za oko 25 posto, dok se najavljuju i novi, veći računi za električnu energiju.
Sindikalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu krajem 2025. godine iznosila je 3.355 KM, što jasno pokazuje da su za pokrivanje osnovnih mjesečnih troškova potrebne najmanje dvije prosječne plate. Za mnoge građane prošla godina svela se na puko preživljavanje, uprkos službenim podacima koji govore o „umjerenoj“ inflaciji.