Javno preduzeće Autoceste FBiH dobilo je upotrebne dozvole za dvije nove dionice autoputa na Koridoru VC – Nemila–Poprikuše i Nemila–Vranduk, ukupne dužine oko 11 kilometara.
Iako ove dionice još uvijek nisu fizički povezane sa postojećim autoputem kod Zenice, njihovo skoro puštanje u saobraćaj donijet će značajno olakšanje vozačima koji prolaze dolinom rijeke Bosne.
Prema dostupnim informacijama objavljenim u bh. medijima, Vlada Federacije BiH bi na sjednici u utorak trebala dati saglasnost da se ove dionice koriste bez naplate putarine, a premijer Nermin Nikšić ranije je najavio da će saobraćaj biti pušten do kraja godine.
Nove dionice nalaze se između Zenice i Žepča, ali funkcionišu kao izdvojeni segmenti autoputa. Vozači će se kod Nemile uključivati na autoput s magistralne ceste M-17, voziti novom trasom kroz tunel Bosna, a zatim se ponovo vraćati na magistralu. Upravo tunel Bosna, dužine 3,6 kilometara, predstavlja najznačajniji objekat na ovoj dionici i trenutno je najduži cestovni tunel na Koridoru VC u Bosni i Hercegovini. Njegovim puštanjem u upotrebu izbjegava se opasna i uska dionica kroz kanjon rijeke Bosne, čime će putovanje biti sigurnije i brže.
Otvaranje novih 11 kilometara autoputa dobra je vijest za vozače, ali ponovo otvara pitanje sporosti izgradnje Koridora VC. Od postavljanja kamena temeljca 2000. godine do danas, BiH nije završila ni polovinu ovog ključnog pravca dugog oko 300 kilometara. Prosječna godišnja izgradnja od desetak kilometara svrstava BiH među najsporije zemlje u Evropi kada je riječ o realizaciji velikih infrastrukturnih projekata.
Dodatnu pažnju javnosti izazivaju i istrage koje je početkom 2025. godine, po zahtjevu Tužilaštva BiH, pokrenula SIPA zbog navoda o korupciji u projektima JP Autoceste FBiH. Iz ovog preduzeća navode da su svi projekti realizovani u skladu s pravilima EIB-a i EBRD-a te da nije bilo zloupotreba sredstava.
Iako nove dionice kod Žepča predstavljaju značajan tehnički iskorak, posebno zbog tunela Bosna, činjenica da se Koridor VC i dalje gradi u nepovezanim segmentima ostaje jedan od najvećih infrastrukturnih izazova u Bosni i Hercegovini.
