Na evidenciji nezaposlenih u Zeničko-dobojskom kantonu krajem decembra 2025. godine bilo je ukupno 46.471 osoba, što je gotovo identično stanju iz decembra 2024. godine, kada je registrovano 46.476 nezaposlenih.
Ovi podaci ukazuju na stagnaciju na tržištu rada u ovom kantonu, potvrđeno je iz Zavoda za zapošljavanje ZDK.
V.d. direktora Zavoda za zapošljavanje ZDK Adnan Hasičić istakao je da se struktura nezaposlenih nije značajnije mijenjala, te da je i dalje najveći broj nezaposlenih evidentiran u zanimanju prodavač, u kategoriji kvalifikovanih i visokokvalifikovanih radnika (KV i VKV).
Prema njegovim riječima, nezaposlene osobe sa evidencije biroa rada redovno se informišu o potrebama poslodavaca koji se obraćaju službama za zapošljavanje, nakon čega se upućuju na direktan kontakt s potencijalnim poslodavcima. Taj kontakt najčešće podrazumijeva razgovor za posao, intervju ili testiranje, kako bi se nezaposleni upoznali s uslovima rada i donijeli odluku o prihvatanju ponuđenog zaposlenja.
„Biro rada prvenstveno nudi poslove u struci nezaposlene osobe, ali i druge poslove ukoliko se osoba prilikom prve prijave na evidenciju izjasnila da je spremna prihvatiti i poslove van svoje struke, pod uslovom da posjeduje potrebne vještine“, pojasnio je Hasičić.
Govoreći o poslodavcima, Hasičić navodi da se biroima rada uglavnom obraćaju isti poslodavci, koji u najvećem broju slučajeva koriste poticaje na federalnom i kantonalnom nivou. Nakon isteka perioda sufinansiranja zapošljavanja, ti poslodavci često ponovo traže radnike sa evidencije biroa kako bi ostvarili pravo na učešće u novim programima poticaja.
Zbog toga su takvi poslodavci već dobro poznati općinskim biroima rada, pa se broj dostavljenih spiskova kandidata nerijetko reducira. Kao jedan od ključnih mehanizama za praćenje zadržavanja radnika nakon završetka sufinansiranja, Zavod navodi monitoring i evaluaciju koje provode službe za zapošljavanje u Federaciji BiH.
„Poslodavci koji traže radnike putem biroa rada uglavnom insistiraju na radnom iskustvu, ali istovremeno nisu spremni omogućiti učenicima i studentima da tokom školovanja obavljaju praksu kod njih, kako bi na vrijeme profilirali kadar za vlastite potrebe“, istakao je Hasičić, piše Klix.
S druge strane, među nezaposlenim osobama prisutna je i doza nepovjerenja prema dijelu poslodavaca. Mnogi smatraju da ih pojedini poslodavci doživljavaju kao jeftinu radnu snagu, nudeći nepovoljnije uslove rada, niže plate i zahtjevnije radno vrijeme u odnosu na druge zaposlene.
Podaci Zavoda za zapošljavanje ZDK tako ukazuju na potrebu za sistemskijim pristupom rješavanju problema nezaposlenosti, boljim povezivanjem obrazovnog sistema i tržišta rada, te kreiranjem kvalitetnijih i dugoročnijih radnih mjesta u kantonu.