Godišnja premija zdravstvenog osiguranja, poznata kao „zdravstvena markica“, i dalje izaziva brojne polemike u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Iako se formalno vodi kao dobrovoljna, u praksi je za mnoge građane faktički obavezna, jer bez nje moraju plaćati participaciju za gotovo svaku zdravstvenu uslugu.
Iznos ove premije značajno varira od kantona do kantona, što dovodi do neujednačenog tretmana pacijenata širom Federacije. Dok građani Kantona Sarajevo, Posavskog i Bosansko-podrinjskog kantona uopće ne plaćaju zdravstvene markice, u Unsko-sanskom kantonu ona iznosi 5 KM. U Hercegovačko-neretvanskom i Zapadnohercegovačkom kantonu iznosi 20 KM, u Zeničko-dobojskom 25 KM, u Srednjobosanskom 29 KM, dok je u Kantonu 10 najviša, 30 KM.
Poseban primjer je Tuzlanski kanton, gdje su građani oslobođeni plaćanja premije jer je kantonalna vlast preuzela taj trošak. Premijer Tuzlanskog kantona Irfan Halilagić potpisao je sporazum kojim je i za 2026. godinu osigurano oslobađanje građana od plaćanja „zdravstvene markice“.
“Ovim dokumentom definisano je da će Vlada Tuzlanskog kantona, umjesto građana, Zavodu zdravstvenog osiguranja uplatiti 500.000 KM. Ta sredstva bit će usmjerena ka jačanju i unapređenju zdravstvenih usluga, dok će građani biti pošteđeni dodatnih troškova”, izjavio je Halilagić, piše Avaz.
Iz Ministarstva zdravstva Federacije BiH pojašnjavaju da su odluke o uvođenju i visini premije u nadležnosti kantona, obzirom na podijeljene nadležnosti u oblasti zdravstva između Federacije i kantonalnih vlasti. Navode da su pojedini kantoni, u skladu sa svojim potrebama, donijeli odluke kojima se uplatioci godišnje premije oslobađaju plaćanja participacije prilikom korištenja zdravstvene zaštite.
Međutim, plaćanje participacije i njena visina jasno su definisani Zakonom o zdravstvenom osiguranju Federacije BiH, dok godišnja premija, kakva se naplaćuje u većini kantona, nema direktno uporište u ovom zakonu. Upravo tu nastaje ključni problem, premija nije propisana kantonalnim zakonima, već odlukama upravnih vijeća zavoda zdravstvenog osiguranja, što je pravno sporno.
Ured za reviziju Federacije BiH u više navrata upozorio je da zavodi ne mogu samostalno uvoditi novčane obaveze građanima bez jasnog zakonskog osnova. Revizori ističu da se radi o pravnoj sivoj zoni te da je, kako bi sistem bio zakonit i pravedan, neophodno donijeti poseban zakon o dopunskom zdravstvenom osiguranju. Takav zakon bi jasno definirao prava osiguranika, visinu premije, izuzetke i mehanizme nadzora.
Dok se to ne dogodi, građani Federacije BiH ostaju u nejednakom položaju, za istu zdravstvenu uslugu plaćaju različite iznose, isključivo zavisno od kantona u kojem žive.