Svake godine, 25. aprila obilježava se Svjetski dan borbe protiv malarije, kako bi se podigla svijest o ovoj nekada smrtonosnoj bolesti i kako bi se istakli napori koji su doveli do njenog suzbijanja u mnogim dijelovima svijeta.
Malarija je vijekovima predstavljala ozbiljan zdravstveni problem, uzrokujući milione smrtnih slučajeva i značajno utječući na društvo, ekonomiju i svakodnevni život ljudi.
Historija problema: Kako je malarija pogađala ljude?
Malariju uzrokuje parazit Plasmodium, koji se prenosi ubodom zaraženih komaraca iz roda Anopheles. Ova bolest izaziva: visoku temperaturu, groznicu, znojenje, umor, a ako se ne liječi, može dovesti do teških komplikacija i smrti.
Kroz historiju, malarija je bila prisutna na gotovo svim kontinentima, pogađajući i siromašne i bogate zajednice. Posebno su bili ugroženi stanovnici tropskih i suptropskih područja, gdje su klimatski uslovi pogodni za razmnožavanje komaraca. Ova bolest je predstavljala veliki izazov za vojske i kolonijalne sile, često odlučujući ishod ratova i kolonijalnih osvajanja.
Borba protiv malarije: Ključni koraci ka suzbijanju bolesti
Ljudi su dugo vremena pokušavali pronaći lijekove i metode zaštite od malarije. Prvi značajan korak napravljen je otkrićem da kinin, supstanca dobijena iz kore drveta kininovca, može pomoći u liječenju bolesti. U 20. vijeku, razvoj lijekova poput hlorokina, a kasnije i artemizinin kombinovane terapije (ACT) značajno su poboljšali mogućnosti liječenja.
Također, tokom 20. vijeka počeli su sistematski napori za suzbijanje bolesti:
• Upotreba insekticida – DDT je korišten za uništavanje komaraca sredinom 20. vijeka, što je dovelo do drastičnog smanjenja broja slučajeva u mnogim regijama.
• Osnovne mjere zaštite – Mreže za spavanje tretirane insekticidima i poboljšana higijena postale su ključne u prevenciji širenja bolesti.
• Masovne kampanje vakcinacije i liječenja – Medicinski napredak omogućio je razvoj efikasnih lijekova i preventivnih tretmana koji su pomogli u eliminaciji bolesti u nekim zemljama.
Istrebljenje malarije i današnje stanje
Zahvaljujući ovim naporima, malarija je potpuno eliminisana u mnogim razvijenim zemljama. Na primjer, SAD i Evropa su uspjele iskorijeniti bolest već sredinom 20. vijeka. Međutim, u nekim dijelovima svijeta, posebno u Africi, malarija i dalje predstavlja ozbiljan zdravstveni problem. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), malarija godišnje uzrokuje stotine hiljada smrtnih slučajeva, pri čemu su najugroženija djeca mlađa od pet godina.
Danas, borba protiv malarije se nastavlja kroz razvoj novih vakcina, poboljšane metode liječenja i međunarodne programe pomoći ugroženim zajednicama. Nedavne inovacije, uključujući genetsku modifikaciju komaraca i nove vrste vakcina, daju nadu da bi malarija u budućnosti mogla postati potpuno iskorijenjena.
Svjetski dan borbe protiv malarije podsjeća nas na važnost kontinuiranih napora u suzbijanju ove bolesti i na potrebu za globalnom saradnjom kako bi se jednom zauvijek pobijedila, navodi se na sv.medicus.ba.