Hormuški moreuz je moreuz između Perzijskog i Omanskog zaljeva koji pruža jedini morski prolaz iz Perzijskog zaljeva u otvoreni okean i jedno je od strateški najvažnijih uskih grla na svijetu.
Moreuz služi kao glavna izvozna ruta za proizvođače iz Perzijskog zaljeva poput Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Iraka i Kuvajta.
Moreuz širok 33 kilometra jedini je put do otvorenog okeana za preko jedne šestine globalne proizvodnje nafte i jednu trećinu svjetskog tečnog prirodnog gasa.
Njegova važnost može se opisati u činjenici da ovaj moreuz omogućava prolaz oko 20 posto svjetske dnevne potrošnje nafte ili, drugim riječima, 20 miliona barela.
U prvoj polovini 2023. godine, ukupni tokovi nafte kroz Hormuški moreuz ostali su relativno nepromijenjeni u poređenju sa 2022. godinom kada je kroz moreuz dnevno prolazilo 21 milion barela nafte, jer su povećani tokovi naftnih derivata djelimično kompenzovali pad sirove nafte i kondenzata.
Putujući morem, moreuz je jedino sredstvo za prijevoz robe ili ljudi u ostatak svijeta. Iz tog razloga, UAE i Saudijska Arabija predložili su izgradnju više naftovoda kako bi izbjegli problematični plovni put i smanjili ovisnost o Iranu.
Moreuz je decenijama bio u središtu regionalnih tenzija, a izbijanjem Iransko-izraelskog rata ponovo je dospio u centar svjetskog interesovanja. Posebno nakon napada Sjedinjenih Američkih Država na tri ključna nuklearna postrojenja u Iranu.
Iako Iran već dugo prijeti da će zatvoriti Hormuški moreuz, konačnu odluku mora donijeti Iransko Vrhovno vijeće za nacionalnu sigurnost, nakon što je parlament odobrio prijedlog o zatvaranju za američke, britanske, njemačke i francuske brodove.
Trenutno, prema medijskim izvještajima, otprilike 50 velikih tankera za naftu pokušava da izađe iz Hormuškog moreuza. Nova prijetnja Irana o zatvaranju moreuza povećala je zabrinutost oko toga koliko bi sukob u Zaljevu mogao biti koban za globalnu trgovinu naftom, ali i cijelokupnu svjetsku ekonomiju.
Svaka blokada bi podigla cijenu nafte i neminovno izazvala inflaciju.
Potencijalno zatvaranje moreuza ne bi bilo samo taktički odgovor, već strateški potez kojim bi Teheran mogao nastojati oružjem pretvoriti globalne energetske tokove, kao sredstvo odvraćanja ili odmazde za vojna djelovanja protiv Irana.
I sama najava takve mogućnosti pokazuje utjecaj. Tržišta reaguju i na prijetnje, a samo zatvaranje, pa makar i privremeno, dovelo bi do velike panike. Zemlje koje zavise od nafte iz Zaliva, poput Kine, Japana, Indije i evropskih država, bile bi direktno pogođene. Ujedno, time bi bila stavljena na test i spremnost zapadnih pomorskih snaga, posebno američke mornarice, čija je prisutnost u regiji upravo usmjerena na osiguranje slobode plovidbe.
Kada su geopolitičke tenzije porasle protekle sedmice nakon iranskih odmazdi na Izrael, cijena Brent sirove nafte skočila je sa 69 na 74 dolara po barelu u jednom danu, iako nijedan brod nije bio blokiran.
Uska grla su uski kanali duž široko korištenih globalnih morskih ruta koji su ključni za globalnu energetsku sigurnost. Nemogućnost nafte da tranzitira kroz glavno usko grlo, čak i privremeno, može stvoriti značajna kašnjenja u snabdijevanju i povećati troškove transporta, povećavajući svjetske cijene energije. Iako se većina uskih grla može zaobići korištenjem drugih ruta, koje često značajno produžavaju vrijeme tranzita, neka uska grla nemaju praktične alternative.
Zatvaranje Hormuškog moreuza neminovno će dovesti do porasta cijene barela nafte na preko 100 dolara, što znači da će cijena porasti za oko 25 dolara u jednom skoku, što je nešto na šta globalna ekonomija nije navikla.