Sudeći prema izjavama visokog predstavnika Christian Schmidt, pitanje državne imovine bilo je jedna od centralnih tema dvodnevnog zasjedanja Vijeće za implementaciju mira (PIC).
Domaći političari i visoki predstavnik naglasili su da rješenje mora biti u skladu s odlukama Ustavnog suda BiH, ali i takvo da ne zaustavi ključne infrastrukturne projekte poput Koridora 5C i Južne interkonekcije, iza koje bi, prema posljednjim informacijama, trebao stajati američki kapital. Schmidt je poručio da neriješeno pitanje državne imovine koči ukupni razvoj Bosne i Hercegovine.
Puna funkcija Komisije neophodna za napredak
Zastupnik NES u Predstavničkom domu Parlamentarna skupština BiH i jedan od inicijatora za zakonsko rješavanje pitanja državne imovine, Jasmin Emrić, izjavio je za dnevni list Dnevni avaz da je na sastanku s predstavnicima PIC-a naglasio kako se imovina mora rješavati u skladu s presudama Ustavnog suda BiH. Presude, podsjetio je, jasno potvrđuju da je titular imovine država Bosna i Hercegovina te da zakonodavni okvir može urediti raspolaganje i upravljanje tom imovinom.
Emrić je istakao da već postoje zakonske odredbe koje Komisiji za državnu imovinu daju mogućnost da, u opravdanim slučajevima, odobri izuzeća. Kao primjer naveo je ranije rješavanje pitanja zemljišta za potrebe Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u BiH.
“Postoji zabrana privremenog raspolaganja dok Komisija ne utvrdi kriterije za identifikaciju i upravljanje državnom imovinom. S obzirom na to da Komisija to još nije uradila, potrebno ju je staviti u punu funkciju kako se ne bi blokirali važni infrastrukturni projekti. Tu ne smije biti politizacije”, poručio je Emrić.
Stručnjaci: Zakon već daje mehanizme za rješavanje izuzeća
Stručnjak za državnu imovinu Muharem Cero podsjetio je da postojeći zakoni jasno definišu način raspolaganja imovinom neophodnom za velike projekte, piše Avaz.
“Komisija svojim odlukama daje saglasnost, koju dalje potvrđuju Vijeće ministara ili Parlament BiH kao konačni titulari. Oni najčešće donose afirmativne odluke i omogućuju izuzeće sve do usvajanja zakona o državnoj imovini. Bilo kakav drugačiji model zahtijevao bi izmjene zakona, a ostaje da vidimo hoće li se to dogoditi”, kazao je Cero.
Siva zona i milionske štete
Cero je naglasio da je imovina pod zabranom raspolaganja godinama bila „pasivna“ u zakonodavnom smislu, ali istovremeno vrlo aktivna u takozvanoj sivoj zoni.
“Procjene vrijednosti te imovine su ogromne. Kvadrat zemljišta u priobalnom pojasu kupovan je za marku ili dvije, a u nekim slučajevima i za svega nekoliko feninga. Ostaje pitanje da li se radilo o neznanju ili o organizovanom kriminalu. Dodatni problem je što dio te imovine podliježe i procesu restitucije, što otvara i pitanje ko će snositi troškove kada se to pitanje konačno otvori, a riječ je o tematici 21. pregovaračkog poglavlja”, upozorio je Cero.