Mnogi od nas odrasli su uz savjet roditelja da se grijanje noću ili prilikom izlaska iz kuće mora potpuno ugasiti kako bi se uštedjelo.
Iako to na prvu zvuči logično, stručnjaci za energetsku efikasnost upozoravaju da je riječ o navici koja često donosi suprotan efekat veće račune i dodatne probleme u domaćinstvu.
Kada se grijanje u potpunosti isključi, prostor se brzo hladi, a zajedno s njim i zidovi, podovi te namještaj. Ujutro, ili nakon povratka kući, sistem grijanja mora raditi znatno duže i jače kako bi se postigla ugodna temperatura. Taj takozvani „hladni start“ troši više energije nego kontinuirano održavanje blage topline, pa se očekivana ušteda vrlo često pretvori u dodatni trošak.
Stručnjaci zato preporučuju snižavanje temperature umjesto potpunog gašenja. Optimalna noćna temperatura kreće se između 16 i 18 stepeni Celzijusa, što je dovoljno za kvalitetan san, a ujedno omogućava da se prostor ujutro brzo i uz manju potrošnju energije zagrije na dnevnih 20 do 22 stepena.
Osim finansijskog aspekta, česte i nagle promjene temperature mogu negativno utjecati i na samu građevinu. Hladni zidovi u kombinaciji s vlagom koja nastaje kuhanjem, tuširanjem ili sušenjem veša stvaraju idealne uslove za kondenzaciju i pojavu plijesni. Održavanje stalne, umjerene topline pomaže isušivanju zidova i smanjenju vlage u prostoru. Poseban rizik postoji u starijim zgradama sa slabijom izolacijom, gdje nagli pad temperature može dovesti do smrzavanja i pucanja cijevi, što za sobom povlači skupe i dugotrajne popravke.
Česta greška u domaćinstvima je i držanje prozora otvorenih „na kip“ tokom cijelog dana. Na taj način se zidovi oko prozora hlade, dok se zrak u prostoriji zapravo ne mijenja efikasno. Mnogo bolja praksa je kratko i intenzivno provjetravanje, nekoliko puta dnevno širom otvoriti prozore na pet do deset minuta. Tako se ustajali zrak brzo zamijeni svježim, a zidovi i namještaj ne gube akumuliranu toplinu.
Potpuno gašenje grijanja ipak ima smisla u određenim situacijama. To je opravdano ako niko neće boraviti u domu nekoliko dana ili duže, u modernim, izuzetno dobro izoliranim objektima koji zadržavaju toplinu satima, kao i u slučajevima kada su ugrađeni pametni sistemi koji automatski održavaju minimalnu temperaturu i štite instalacije od smrzavanja.
Zaključak je jednostavan: umjesto potpunog gašenja, grijte manje, ali pametnije. Održavanje stabilne temperature, pravilno provjetravanje i slobodan protok toplote iz radijatora, bez zaklanjanja namještajem ili zavjesama, najefikasniji su način da se istovremeno uštedi energija, novac i sačuva kvalitet stanovanja.